I.7 Pratyakṣānumānāgamāḥ pramāṇāni
1.7 Ispravno znanje dobivamo
osjetilnom percepcijom, logikom i usmenom izjavom
pratyakṣa – osjetilna percepcija
anumāna – logika
agamāḥ – usmena izjava, testimonial
pramāṇāni – znanje, znanost
Naše razumijevanje ovog života ovisi o znanju koje smo prikupili. Naravno, svi želimo imati ispravno znanje kojemu možemo vjerovati.
Postoje tri načina dobivanja ispravnog znanja.
Na primjer, zamislite da ste mali i mama kuha čaj. Kaže vam da je vatra na štednjaku vruća ali vi, naravno, morate probati. Malo si opečete si prste ali shvatite da je štednjak vruć i više ne idete tamo. To je dobivanje ispravnog znanja osjetilnom percepcijom.
Informacijama dobivenim izravnom percepcijom može se vjerovati da su valjane, što znači da su u skladu sa stvarnim činjenicama. Postavljajući izravnu percepciju na prvo mjesto, Sri Patanjali implicira da je iskustvo kamen temeljac procesa učenja. Iskustvo nije samo najbolji učitelj; to je jedini učitelj. Čak i čitati knjigu ili pohađati tečaj znači imati koristi od tuđeg iskustva. Možemo čitati o vatri da stvara toplinu i da se može koristiti bilo razorno, bilo konstruktivno. Sve bi to moglo imati smisla, ali ako je naše iskustvo s vatrom ograničeno na riječi na stranici, to ostaje stvarnost izvan našeg iskustva. Ne možemo reći da poznajemo prirodu vatre. Ali kad stavimo prst blizu plamena, znamo da može opeći meso; i nakon što kuhamo hranu na vatri, shvatit ćemo njezinu korist.
Pretpostavljajući da su osjetila u dobrom radnom stanju, u izravnoj percepciji nema zablude. Stoga je to valjan izvor prikupljanja znanja. Ipak, ima praktičnih ograničenja. Opseg učenja ograničen je na osobna iskustva. Također, nema pojmova, riječi, vrijednosnih sudova – nema načina da se iskustvo prenese drugima ili da se procijeni njegova svrha u životu.
Budući da sami ne možemo izravno iskusiti sve, moramo biti sposobni stjecati znanje iz drugih izvora. Na primjer, rutinski prikupljamo i obrađujemo informacije čitanjem ili slušanjem. (Ako se izvor informacija smatra stručnjakom, tada bismo koristili usmenu izjavu, treću kategoriju za stjecanje ispravnog znanja.) Podaci koje prikupljamo tvore internu biblioteku informacija: istinite, lažne ili mješovite. Ta se pohranjena informacija, kada se koristi za povećanje izravne percepcije, naziva zaključivanjem.
Mama vam natoči čaj u šalicu i vidite da se puši. Vi ga želite piti ali se sjetite da ste se malo prije opekli na štednjaku dok ste htjeli dirati čaj koji se isto pušio i dođete do zaključka da bi i taj čaj u šalici mogao biti vruć isto kao i štednjak. To je dobivanje ispravnog znanja logikom.
Logika, odnosno, zaključivanje, je funkcija diskriminirajuće sposobnosti uma (buddhi), oslanja se na prethodno stečeno znanje. To zahtijeva da poznajemo barem neke karakteristike objekta na koji se zaključuje i da ih možemo ispravno povezati s objektom. Klasičan primjer je da se vatra može zaključiti kada vidimo dim, jer je poznato da je jedna karakteristika vatre ta da je praćena dimom.
Zaključivanje/logika nam omogućuje rad s informacijama. Uspoređujemo, kontrastiramo i ocjenjujemo dijelove informacija na mnogim razinama, poboljšavajući ih sve dok se ne mogu koristiti u svakodnevnom životu. Logika ne samo da pomaže donijeti naša iskustva u svijet, već nam pomaže i u koordinaciji, organiziranju i korištenju znanja koje stječemo. No, proces zaključivanja je osjetljiv na iskrivljujući utjecaj misaonih procesa. Tu dolazi usmena izjava autoritativne osobe.
Popili ste svoj čaj i krenuli se igrati oko mame dok ona glača. Mama kaže: “Pazi, glačalo je vruće, opeći ćeš se!”. Niste probali glačalo ali znate da je mama rekla i da je štednjak s čajem vruć, gdje ste se već opekli, pa vjerujete mami jer je iskren i vrijedan izvor. To je dobivanje ispravnog znanja usmenom izjavom.
Izravno iskustvo mudraca, svetaca, proroka i duhovnih učitelja valjan je izvor znanja, budući da je znanje s vremenom dokazalo svoju pouzdanost bezbrojnim tragateljima. To bi također trebalo biti znanje koje pojedinac ima potencijal provjeriti vlastitom izravnom percepcijom.
Ovaj trokraki pristup stjecanju razumijevanja-izravna percepcija, zaključivanje i mjerodavno svjedočanstvo-pomaže zadržati pozornost yogija usmjerenu na nastojanja koja pogoduju njihovom duhovnom sazrijevanju.
Izvor:
Edwin F. Bryant: The Yoga Sutras of Patanjali
Reverend Jaganath Carrera: Inside the Yoga Sutras
B.K.S. Iyengar: Light On Yoga
Sri K. Pathabi Jois: Yoga Mala
