Yoga nije samo puko izmjenjivanje položaja tijela. Yoga je puno, puno više. Iako mi na zapadu yogu povezujemo s fleksibilnim osobama koje se mogu zavezati u perecu, to nije smisao yoge.
Yoga se sastoji od 8 grana čijim prakticiranjem se dolazi do pravih benefita. Polako, da ni ne primijetimo, postajemo zadovoljniji, sretniji, naše tijelo je u boljoj formi, imamo više strpljenja, sve manje na nas utječu negativni ljudi, dobivamo onaj mali trenutak između podražaja i reakcije gdje možemo odlučiti kako ćemo reagirati…
Prestajemo biti na autopilotu multitaskinga i počinjemo polako otkrivati svijet u sebi, upoznavati svoje tijelo, svoj um, svoju dušu. Svijet oko nas dobiva novo ruho i, iako izgleda kao što je izgledao i prije, mi ga vidimo drugačije. Počinjemo uživati u svakom danu i svakom dahu <3
Tradicionalno, yoga je filozofija koja otkriva put do prosvjetljenja. Yoga nije religija. U Indiji, meditacija, filozofija i yogijski spisi su više povezani s riječju yoga nego fizička praksa poza.
Fizička praksa poza ili asana je samo mali dio yoge. Asana na sanskrtu označava krpu ili životinjsku kožu na kojoj je yogi sjedio i meditirao. Tokom godina je izraz evolvirao do značenja meditativne sjedeće poze da bi se danas naziv odnosio na sve fizičke položaje.
Fizička praksa yoge nikada nije uživala ovoliku popularnosti kao sada, pogotovo u zapadnom svijetu.
Riječ Yoga dolazi od korijena Yuj, što znači ujediniti ili spojiti. U engleskom jeziku je prijevod yoke a na hrvatskom jaram (kao za npr. volove ili konje za oranje).
Yoga se odnosi na jedinstvo individualne duše ili “atman” s univerzalnom dušom, “Brahma”. Sama riječ izražava nedualno stajalište, što znači da ovdje postoji samo jedna svijest, a vi, i ja, i svi drugi, svi smo jedno. Svi smo bezgranična, beskonačna, bezuvjetna, savršena svijest. Ali, zaboravili smo tko smo, jer smo rođeni u uvjetovanom i ograničenom neznanju ovoga svijeta.
Put yoge je ukloniti teške i višeslojne velove neznanja, koji nas sprečavaju da doznamo tko smo mi uistinu. Dakle, s ove točke gledišta, to nije put, jer mi ne moramo ići nigdje. Mi smo zapravo već tamo. Nikada nismo bili ništa drugo do sama svijest i već smo, i cijeli i potpuni i savršeni, baš takvi kakvi jesmo.
Iz neznanja nastaje ego, ili Asmita na sanskrtu. Ego potiče želje, vezanost i strah od smrti.
Ponos, narcisoidnost, agresivnost, arogancija i egocentrično ponašanje proizlaze iz potrebe da se održi i obrani iluzorni dio nas samih, s kojim smo snažno poistovjećeni i vezani. Kada identifikacija s egom počne opadati, doživljavamo osjećaj nepristranosti ili zdravog odvajanja od vanjskih događaja. Naše unutarnje stanje postaje mirno, bezbrižno. Što je naša svijest jača, ego postaje manji. I obratno.
Ego, ili malo sebstvo, je prestrašeno, zgrčeno, ima nisko samopoštovanje i puno je žudnje, zbog čega se osjećamo nesretni.
Kada pročistimo um i osjetila kroz prakticiranje yoge, razumijemo i primijenimo yogijska učenja kako bismo uklonili ropstvo neznanja, možemo početi doživljavati ono što doista jesmo, naša esencija, koja je čista, neograničena Svijest.
Smatra se da yoga potječe iz Harrapan kulture koja je postojala prije 5000 godina, uz obale rijeke Ind. Arheološka iskapanja koja su započela tridesetih godina prošlog stoljeća, na sjeveru Indije i Pakistana, otkrila su ove, za to vrijeme, visoko sofisticirane gradove.
Budući da put Harappanaca još nije dešifriran, ono što znamo o kulturi je samo kroz ruševine i artefakte. Među tim artefaktima, pronađeni su pečati koji prikazuju ljude u sjedećim yogijskim položajima. Stoga se smatra da se ta drevna kultura bavila nekim oblikom meditativne prakse.
Prvi spomen riječi yoga u hinduističkim spisima došao je nešto kasnije, prije otprilike 3500 godina u Rig Vedi (jedan od četiri Veda ili spisa drevne Indije). Kasnije, u Upanishadama, koje se smatraju ezoteričnim “otkrivenim učenjima” ili kasnijim dodacima Veda, opsežno se objašnjava yoga. Definicija yoge u Upanišadama, a kasnije u Bhagavad Giti, ima tendenciju fluktuacije između upućivanja na duhovnu praksu i upućivanje na stanje samadhija ili samog prosvjetljenja.
U Upanishadama i u Bhagavad Giti, oba sjajna teksta duboke filozofije i poezije, yoga se uvijek opisuje kao nedualno učenje. Učenje budizma i džainizma, koje su bile dvije druge velike religije koje su prevladavale u Indiji prije nekoliko tisuća godina, također se odražava u učenju yoge. Kad su pisane Yoga Sutre, budizam se prakticirao tek oko 500 godina, ali je u Indiji dobivao ogromnu popularnost.
Redoslijed zapisa o yogi:
1500 g.pr.Kr. RigVeda
1000 g.pr.Kr. Veda
800-500 g.pr.Kr. Upanishads
600 g.pr.Kr. Bhagavad-Gita
100 g. Yoga Sutras of Patanjali
1100 g. Sidda Siddhanta Paddhati
1500 g. Hatha Yoga Pradipika
1500 g. Shiva Samhita
1700 g. Gheranda Samhita
Smatra se da su Patanjalijeve Yoga Sutre stare oko dvije tisuće godina. Patanjali je okupio i spojio, u obliku aforizma, mnoge od ideja koje su u to vrijeme prevladavale u yogi. Yoga Sutre imaju 4 dijela i ukupno 196 aforizama.
Smatra se da je Patanjali izašao iz škole filozofske misli koja se zove Samkya. Budući da Samkya podučava dualizmu, Yoga se po prvi put u Patanjalijevim Sutrama predstavlja kao dualističko učenje. Život se sastoji od dva različita entiteta: Purusha, koji je sličan nekim konceptima Boga-muškog, neopipljivog, sveprisutnog, svemoćnog svijesti i Prakriti, koji je žensko i predstavlja prirodu i manifestirani svijet. Znanstvenici dualizma nastoje izvući Purushu iz Prakriti.
Ako razmatramo učenje yoge na nedualistički način, moguće je vidjeti Purushu i Prakriti kao dvije strane jednog novčića. Purusha je ono što animira Prakriti i Prakriti je odgovor na Purushin poriv da spozna sebe kroz materiju.
U početnim aforizmima Patanjalijevih Yoga Sutra nalazimo jednostavnu definiciju yoge.
1.2 yogas citta-vrtti-nirodhah
Yoga je zaustavljanje promjenjivih stanja uma
1.3 tada drastuh svarupe vasthanam
Kada je to postignuto, promatrač boravi u svojoj istinskoj prirodi
Zamislite površinu mora, mirnu, bez valova. Naša istinska priroda teži takvom umu, mirnom i bez valova. Tada smo smireni i sretni.
Sad zamislite da bacate kamenčiće u more. Svaki kamenčić pravi valove koji se šire. Svaki val koji se širi udara u drugi val. I za tren oka, naša mirna pučina se pretvorila u nemirno more. Svaki kamenčić je jedna misao koja kao val se sudara s drugim mislima. Takva buka nas ne čini sretnima nego rastrzanima, uvijek u nedostatku vremena, razdražljivima, nesretnima…
Yoga nas uči kako upravljati svojim mislima, kako smanjiti “valove” našeg uma i dovesti našu pravu prirodu iznad ega.
Dođite na probni sat yoge i provjerite sami kako se osjećate nakon sata 🙂 Čekamo vas u Mokshi
