Prva Yama ili moralna smjernica je Ahimsa, što znači nenasilje. To je nenasilje na svim razinama, od teškog do suptilnog. Kad bismo svi ovo ozbiljno prakticirali, bio bi to kraj svih ozbiljnih problema kojima je svijet pogođen. Svi bismo jednostavno prakticirali mir i velikodušnost.
Lako je misliti da su “oni ljudi tamo” problem i da ne mogu ništa učiniti u vezi s tim. Lako je misliti: “Ja prakticiram nenasilje.” Ali svi moramo puno dublje sagledati ljudsko stanje, jer je sjeme nasilja u svima nama. Očito je da je najgrublji oblik nasilja oduzimanje života drugoj osobi, a većina nas nikad se ne približi takvom ekstremnom nasilju.
Međutim, ova Yama traži od nas da ispitamo instinktivni i primitivni impuls u nama da budemo agresivni i obrambeni. Nasilje može biti prilično suptilno. Mogli bismo biti loše raspoloženi i otresti se na nekoga, nenamjerno. Ponekad znamo biti prilično zli, pogotovo prema najbližima. Koliko puta smo se otresi na roditelje ili djecu jer smo bili umorni od posla ili nas je netko prije iznervirao? Koliko puta smo vikali na bližnje jer nisu ispunili naše želje/očekivanja? To je isto nasilje!
U prometu možemo izgubiti živce. Čak i samo krivo gledanje može imati snažan učinak na drugu osobu. Najčešće se otresamo na bližnje osobe no često to može biti blagajnica u dućanu ili susjed.
Koliko puta ste bili nasilni prema sebi? Koliko ste si puta rekli: “Joj, kako sam glupa!” ili “Baš sam nesposobna!” ili nešto slično… To je nasilje prema sebi! Razmislite, ako ne možete biti nenasilni prema sebi, kako očekujete da ćete biti nenasilni prema drugima? Prema svim bićima? Prema prirodi?
Kako nikada ne bismo naškodili drugom živom biću, moramo stalno biti na oprezu s vlastitim egoističnim sklonostima. Ovo je stalna meditacija. Čineći to i nastojeći imati visok standard za sebe, povećavamo ulog za sve ostale oko nas. To će imati veliki učinak na cjelinu, koliko god malen izgledao. Možda je to klišej u ovom trenutku, ali mijenjanje svijeta može početi samo mijenjanjem sebe.
Sadhguru to lijepo kaže: “Nećete biti kažnjeni za svoj bijes, bit ćete kažnjeni bijesom!” Kada smo bijesni, ljuti, kada nasilje izvire iz nas, naš cijeli organizam je u stresu. Disanje je ubrzano, tlak se diže, srce ubrzava, mišići se stežu, znojimo se, počinje glavobolja, steže u prsima… Ne činimo si ništa dobroga ako vičemo na drugu osobu, ako se prepustimo emociji bijesa i ljutnje.
Također, trebamo promatrati okoliš kao živi organizam i prakticirati nenasilje prema njemu. Svatko od nas mora sam razmisliti o utjecaju koji ima na okoliš. Recikliram li redovito i ako ne, zašto? Koristim li platnenu vrećicu za kupovinu? Koristim li proizvode od recikliranog papira? Neke od ovih stvari izgledaju male, ali kada bi znatan broj nas radio te stvari, puno bi se promijenilo. Važno je svjesno donositi izbore životnog stila i biti svjesni što možemo učiniti kako bismo bili dio rješenja…a onda jednostavno odlučiti to učiniti! Često je lijenost najveća prepreka. Svi razumijemo što bi trebalo, no kada dođe trenutak, većinom se ide linijom manjeg otpora i nastavi raditi kako je naučeno. A nismo svjesni da nove navike možemo steći jako brzo, bez velikih odricanja.
Još jedan aspekt Ahimse koji treba detaljno razmotriti je nepovređivanje životinja. Yogiji su tradicionalno vegetarijanci, jer smatraju da jedenje mesa protivno načelu Ahimse. U mnogim je kulturama tradicionalno jesti meso, a većina nas je odrasla uz jedenje mesa. Što je slavonski stol bez mesa? No, nije bilo uvijek tako. Moja majka je odrasla u slavonskom selu i uvijek je govorila da meso nije bilo svaki dan za doručak/ručak/večeru.
Danas se meso uglavnom prodaje u urednim sterilnim pakiranjima u supermarketima, što nam, razumljivo, omogućuje da se odvojimo od stvarnosti onoga što je možda utrošeno u proizvodnju tih pilećih prsa ili odreska koje kupujemo. Prvo, razmislite o industrijskom uzgoju, koji je doveo do toga da se životinje drže u prenapučenim uvjetima, do koljena u vlastitom izmetu i pretjerano hranjene hranom koju njihov probavni sustav ne može podnijeti. Napunjeni su hormonima koji im pomažu da narastu do neprirodno velikih veličina u što je moguće kraćem vremenu, a također se redovito liječe antibioticima kako bi se spriječilo da se razbole. Razmislite, da li želite u svoje tijelo unijeti takvu hranu, punu hormona i antibiotika, koja nikada nije vidjela sunce već je rasla u strahu? Mislite da takva hrana blagotvorno djeluje na vaš organizam? Jer sve što pojedem postaje ja. Moje tijelo prerađuje sve što unesem u njega i pretvara u moje tijelo.
Ne samo da ova vrsta uzgoja nehumano postupa sa životinjama, već uništava i ogromne dijelove zemlje diljem planeta. Krče se šume, od kojih dobivamo kisik, kako bi se dobile obradive površine na kojima se uzgajaju kulture za hranu životinja. Životinje se trebaju othraniti (ili ih odmah ubijamo kao bebe) te zaklati kako bi stigle u dućan u plastičnom omotu. Za sve to treba jako puno vode, jako puno obradivih površina… a sa svom tom vodom i sa obradivim površinama mogli bismo proizvoditi hranu za kompletno stanovništvo Zemlje, čime bi se iskorijenila glad.
Skloni smo misliti da zato što živimo na Zapadu i na riječima se zalažemo za prava i dobrobit životinja, klaonice moraju biti humane. Mislim da je važno educirati se o ovoj temi. Nije nam dopušteno ulaziti u klaonice, iz očitih razloga, ali u posljednje vrijeme bilo je mnogo kamera koje su potajno snimljene kako bi snimile što se događa iza zatvorenih vrata. Američko vegansko društvo, PETA, ima više ovih kratkih videa, u nastojanju da se ljudi obrazuju i razotkriju mnoge okrutne prakse koje se održavaju u klaonicama. Jedan od ovih malih filmova, dug samo dvanaest minuta, s pričom poznatog glumca Aleca Baldwina, zove se “Meet your meat” i mogao bi biti dobro mjesto za početak.
Uz okrutno postupanje sa životinjama, što bi trebalo biti dovoljno da bilo tko ozbiljno razmisli o tome da postane vegetarijanac, vrsta prehrane usredotočene na meso koju mnogi ljudi konzumiraju jednostavno nije održiva za planet. Dobar dokumentarac za pogledati na ovu temu je Cowspiracy Kipa Andersona: Tajna održivosti. U ovom dokumentarcu Anderson tvrdi da je uzgoj životinja vodeći uzrok krčenja šuma, potrošnje vode i zagađenja, da je odgovoran za više stakleničkih plinova nego transportna industrija, te da je primarni pokretač uništavanja kišnih šuma, izumiranja vrsta, gubitka staništa, erozije gornjeg sloja tla, “mrtve zone” oceana i gotovo sve druge ekološke bolesti. Dakle, ukratko, jedenje životinja nanosi veliku štetu planetu. Još jedno vrlo važno razmatranje je šteta koju unos životinjskih proteina može nanijeti vašem zdravlju.
U novije vrijeme provedeno je mnogo istraživanja o potencijalno nezdravoj prirodi prehrane bogate mesom. Postoje mnoge knjige o ovoj temi. Možda je najupečatljivija The China Study: The Most Comprehensive Study of Nutrition Ever Conducted And the Startling Implications for Diet, Weight Loss, And Long-term Health (prijevod: Kineska studija: najopsežnija studija o prehrani ikada provedena i zapanjujuće implikacije na prehranu, mršavljenje i dugoročno zdravlje) autora T. Colina Campbella. U ovoj knjizi Campbell iznosi vrlo uvjerljivo i povezuje sve veći porast srčanih bolesti i raka s konzumacijom životinjskih bjelančevina.
Ako mislite da je nemoguće živjeti bez životinjskih proteina pogledajte film The Game Changer, koji je režirao Oskarovac Louie Psihoyos, izvršni producenti su James Cameron, Arnold Schwarzenegger, Jackie Chan, Lewis Hamilton, Novak Đoković i Chris Paul. Tu se traga za dijetom, odnosno prehranom, koja će omogućiti najbolje tjelesne perforamse.
Korisno je razmotriti što je suprotno od nasilja, od nanošenja štete. To bi bilo postupanje s ljubaznošću prema drugima, u svakom trenutku, čak i kada vam se ne da. Nasmiješiti se nekome, dopustiti nekome da izađe ispred vas dok vozite… to su mali i jednostavni činovi ljubaznosti koji polako i sigurno mijenjaju svijet. Probajte barem jedan dan u tjednu biti bez mesa. Probajte nove recepte iz vegetarijanskih kuharica, proširite svoje vidike.
Niste ni svjesni koliko i samo jedan obrok, samo jedan smješak upućen nekome, samo jedna lijepa riječ, može promijeniti naše živote.
Izvori:
The Yoga Sutra of Patanjali, Edvin T.Bryant
The Light on Yoga, BKS Iyengar
The Game Changer, fil Louie Psihoyos
The China Study, T. Colin Campbell
Cowspiracy, film Kip Anderson
Frog Lotus Yoga Manual
Meet your meat, film PETA
The Light on Life, BKS Iyengar
